Radno vrijeme

PON
07:30 - 15:30
UTO
07:30 - 15:30
SRI
07:30 - 15:30
ČET
07:30 - 15:30
PET
07:30 - 15:30
SUB
Po dogovoru
NED
Ne radimo
Kontakt broj +385 (0)1 353 5127
Kontakt email info@poliklinika-apnea.hr

Novosti

Polisomnografija preko HZZO-a u Poliklinici Apnea

Poliklinika Apnea od kraja siječnja ima ugovor s HZZO-om za postupak polisomnografije kod odraslih osoba.

Polisomnografija (PSG) je najpouzdanija i najtočnija metoda za dijagnostiku poremećaja disanja u spavanju.

Postupak PSG se sastoji od kontinuiranog cjelonoćnog snimanja moždanih valova, disanja, rada srca, količine kisika u krvi, pokreta prsnog koša i trbuha, vibracija dušnika, pokreta nogu, krvnog tlaka i položaja tijela. Snimanje se provodi uz videonadzor u ugodno uređenoj sobi uz kontrolu medicinskog osoblja. Ujutro se analiziraju rezultati snimanje, te bolesnik isti dan dobije nalaz, tj. potvrdu ili isključenje dijagnoze OSA.

Za sve detalje o terminima i samom postupku javiti se možete na kontakt broj telefona 01/3535-127 ili putem e-maila: info@poliklinika-apnea.hr

Stigao endoskopski "umjetnik" u Polikliniku Apnea!

Poliklinika Apnea jedna je od rijetkih zdravstvenih ustanova koje posjeduju najnoviju generaciju video endoskopskog sustava – OLYMPUS EVIS EXERA III.

Endoskopski sustav OLYMPUS EVIS EXERA III postavio je nove standarde u endoskopiji radi poboljšane rezolucije, vizualizacije i kontrole čime je opravdao epitet “umjetnosti” u odnosnu na ranije generacije endoskopskih sustava. U Polikliniku OLYMPUS EVIS EXERA III je stigao početkom travnja 2014. godine na zadovoljstvo klijenata Poliklinike.

Dugogodišnje iskustvo našeg tima i inovativna tehnologija olakšali su postavljanje točne dijagnoze i pravovremeno liječenja bolesti probavnog sustava.

“Umjetnost” endoskopije zaista ovisi o pronalaženju i liječenju bolesti u ranoj fazi (na razini subtilnih, minimalnih promjena od nekoliko milimetara). S OLYMPUS EVIS EXERA III, iskusni liječnici mogu vidjeti unutrašnjost tijela jasnije nego ikada prije. Rafinirana tehnologija pruža izuzetnu kontrolu nad endoskopom za bliski (“close-up”) pogled na sluznicu, a napredno prikazne (“imaging”) značajke i renomirana Olympus optika omogućava vrhunsku jasnoću slike u svakom detalju.

Da bi pružili najbolju moguću uslugu i sigurnost našim klijentima, Poliklinika Apnea je opremljena i strojnim sustavom za dezinfekciju i sterilizaciju aparata i endoskopskog akcesorija pridržavajući se visokih standarda Europskih endoskopskih udruženja ESGE i ESGEN-e. Sav ovaj sustav je veliki korak naprijed u odnosu na jednostavnost uporabe i funkcionalnost, a predstavlja “state-of-the-art” medicinske tehnologije.

Kolorektalni karcinom

Kolorektalni karcinom nalazi se na trećem mjestu po učestalosti među svim zloćudnim novotvorevinama u svijetu, ali isto tako to je jedan od rijetkih tumora čiju pojavu možemo na vrijeme spriječiti. Da bismo smanjili pobol i smrtnost od ove bolesti, trebaju se razviti učinkovite mjere primarne i sekundarne prevencije. Strategijske mjere prevencije u općoj populaciji još su predmetom mnogobrojnih studija. Kolorektalni karcinom nastaje slijedom različitih histoloških i molekularnih promjena u složenoj međuzavisnosti između genske osjetljivosti i vanjskih utjecaja. Ove promjene uključuju različite nasljedne i stečene genske promjene u osjetljivoj ravnoteži između onkogeneze i tumorske supresije.

Procjena stadija proširenosti bitna je u predviđanju mogućnosti liječenja i dužine preživljavanja. Jedna od najstarijih klasifi kacija je Dukesova iz 1932. godine kojoj danas najčešće pridružujemo TNM- -klasifi kaciju. Dijagnoza bolesti najčešće se postavlja tijekom endoskopskog ili radiološkog pregleda simptomatskih bolesnika ili onih uključenih u programe ranog otkrivanja i/ili praćenja. Kirurškim se zahvatom postiže u 80% – 90% petogodišnje preživljavanje kod I. i II. stadija, ali svega 40% – 60% kod III. stadija bolesti. Adjuvantno primijenjena sistemna terapija defi nitivno podiže postotak izlječenja kod bolesnika s lokaliziranim karcinomom kolona. To je očitije u III. nego u II. stadiju te se adjuvantna kemoterapija preporučuje u III. i kod visokorizičnog II. stadija karcinoma kolona. Kod karcinoma rektuma adjuvantna je terapija standard i u II. i u III. stadiju bolesti.

Sastoji se od istodobne kemoradioterapije i adjuvantne kemoterapije. Kemoradioterapija se može primijeniti prije ili poslije radikalnoga kirurškog zahvata. Prva kemoterapijska linija uznapredovaloga kolorektalnog karcinoma prošla je razne faze razvoja od moduliranja (leukovorinom) do infuzijske primjene fl uoropirimidina te bolje učinkovitosti dodatkom novih lijekova – irinotekana i oksaliplatine, da bi se danas uključivanjem molekularno ciljanih lijekova koji inhibiraju angiogenezu (bevacizumab) ili djeluju na receptor epidermalnog faktora rasta (cetuksimab) dodatno poboljšalo preživljavanje ove skupine bolesnika. Korištenjem dviju do triju linija kombinirane terapije spomenutih lijekova kod bolesnika s metastatskim kolorektalnim karcinomom postiže se medijan preživljavanja od 2 godine.

Kompletan tekst možete preuzeti ovdje (pdf)

Programi prevencije kolorektalnog karcinoma

Kolorektalni karcinom nalazi se na trećem mjestu po učestalosti među svim zloćudnim novotvorevinama u svijetu, ali isto tako to je jedan od rijetkih tumora čiju pojavu možemo na vrijeme spriječiti. Da bismo smanjili pobol i smrtnost od ove bolesti, trebaju se razviti i provesti učinkovite mjere primarne i sekundarne prevencije. Strategijske mjere sekundarne prevencije u općoj populaciji (probira) još su predmetom mnogobrojnih studija. Ciljevi su probira smanjiti pojavnost bolesti u općoj populaciji otkrivanjem bolesti u ranoj, latentnoj fazi, što omogućuje mnogo uspješnije liječenje.

Kompletan tekst možete pročitati ovdje (pdf)

Opis endoskopije

Uspjeh liječenja tumora probavnog trakta ovisi o stupnju uznapredovalosti bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze. Rano otkrivanje tumora preduvjet je bolje prognoze i duljeg preživljenja bolesnika. Za dijagnostiku tumora probavne cijevi danas se rabe moderni video endoskopi s bijelim svjetlom, a zadnjih nekoliko godina razvijene su endoskopske tehnike koje su bitno unaprijedile rano otkrivanje displastičnih promjena (promjena prije razvoja karcinoma). Najveći napredak postignut je razvojem endoskopskih aparata visoke razlučivosti i povećanja (high-resolution/high-definition/magnification endoscopy) u rutinsku kliničku praksu. Otkrivanje ranih displastičnih promjena epitela moguće je primjenom tehnika poboljšanog prikaza površine sluznice (kromoendoskopija i virtualna kromoendoskopija) na endoskopima visoke razlučivosti pa se te metode nazivaju i tehnikama “crvene zastavice” (“red-flag” techniques). Ranim otkrivenjem displastične promjene, prekanceroznih lezija i ranog “in situ” karcinoma omogućeni su minimalno invazivni endoskopski zahvati koji u većini slučajeva dovode do potpunog izlječenja bolesnika.

Stručnjaci odgovaraju

Što je gastroskopija?

Gornjom endoskopijom (popularni je naziv gastroskopija) Vaš liječnik pretražuje sluznicu gornjeg dijela probavnog sustava, odnosno jednjak, želudac i dvanaesnik (početni dio tankog crijeva). Pretraga se izvodi instrumentom koji se zove gastroskop. Na savitljivom i tankom produžetku nalazi se mali optički instrument koji omogućuje prikaz unutrašnjosti organa na vanjskom ekranu. Liječnik ili drugo medicinsko osoblje mogu koristiti i druge nazive za ovu pretragu, primjerice endoskopija gornjeg dijela probavnog sustava, ezofagogastroduodenoskopija, EGDS, EGD ili panendoskopija.

Kako se izvodi?

Pregled se izvodi u pacijenata sa simptomima nelagode ili boli u gornjem dijelu trbuha, mučnine, nagona na povraćanje, žgaravice ili teškoća u gutanju. Metoda je vrlo pouzdana u otkrivanju uzroka krvarenja, upale, vrijeda ili tumora jednjaka, želuca i dvanaesnika. Pri endoskopiji je moguće učiniti bezbolnu biopsiju specijalnim instrumentom, a uzeto se tkivo kasnije posebno analizira.

Želudac mora biti potpuno prazan i stoga ne smijete ništa jesti ili piti šest do osam sati prije pregleda. Bitno je da pušači barem 2-3 sata prije gastrokopije ne puše

Pacijent leži na na lijevom boku, a gastroskop se polako i pažljivo uvodi kroz usta, preko jezika u jednjak, želudac i dvanaesnik. Važno je naglasiti da je to normalni put kojim ide hrana, te se , za vrijeme pregleda, koji rijetko traje dulje od pet minuta, može normalno disati.
Neugoda pregleda proizlazi iz pojave nagona na povraćanje zbog instrumenta u ustima i gornjem probavnom sustavu. Također može se javiti podrigivanje zbog zraka koji se upuhuje u želudac da bi rastegnuli njegovu stijenku i tako bolje prikazali detalje sluznice. Gastroskopija se lakše podnosi ako se primijeni anestezija.

Gastroskopija

 

Lokalna anestezija za gastroskopiju provodi se raspršivanjem  lokalnog ansetetika u ždrijelo. Nakon nekoliko minuta ždrijelo utrne i lakše se podnosi gastroskopija. Kao komplikacija kod preosjetljivih osoba na lidocaine može se javiti alegijska reakcija na anestetik. Ako postoji podatak o tome treba ga reći prije pretrage. Također je bitno da pacijent dva sata nakon takve lokalne anestezije ništa ne jede i ne pije jer hrana i piće mogu otići u dušnik.

Što je kolonoskopija?

Kolonoskopija je endoskopska dijagnostička metoda pomoću koje se vrši pregled debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva. Ova metoda se obavlja fiberoptičkim endoskopom na fleksibilnoj cijevi dužine 130 cm, debljine do 10-13 mm , koja se plasira kroz anus. Na suprotnom kraju aparata nalazi se ručka sa komandama uz pomoć koje se upravlja vrhom aparata. Posebnim optičkim sustavom i CDD chipom slika visoke rezolucije se prenosi na monitor  koja omogućuje liječniku (endoskopičaru) da  primjeti najmanji detalji i najsitnije promjene  na sluznici.

Kolonoskopija je neizostavna metoda kod sumnje na rak debelog crijeva, upalne bolesti crijeva, gastrointenstinalnih krvarenja nepoznate etiologije kao i preventivna metoda kod osoba koje spadaju u rizičnu grupu za razvoj raka debelog crijeva. Osim što služi kao dijagnostička metoda, pri kolonoskopiji se mogu odstraniti i polipi uz pomoć elektro-omči, i na taj način neoperativnim putem spriječiti razvoj raka debelog crijeva.

Kome preporučiti?

Pregled treba učiniti kod svake relativno naglo nastale promjene ritma pražnjenja crijeva, pojave razdoblja zatvora koji se izmjenjuju sa pojavom proljeva, neobjašnjivom boli u trbuhu, pojavi krvi u stolici ili nakon stolice.

Kolonoskopija se preporuča u svih osoba sa podacima o raku debelog crijeva u obitelji i to u dobi 10 godina mlađoj one u kojoj je bliski član obitelji obolio Također se  preporuča  i kao preventivni pregled iznad pedesete godine života, zbog povećane učestalosti karcinom debelog crijeva u općoj populaciji normalnog rizika (bez oboljelih članova obitelji).

Tijekom pretrage može se uzeti uzorak tkiva za analizu (biopsiju). Taj postupak je bezbolan. Polipi crijeva se ambulantno odstranjuju jedino ako su maleni i na uskoj bazi.Odluka o odstranjenju polipa ambulantno ovisi isključivo o procijeni liječnika koji radi kolonoskopiju. Uzimanje uzorka i polipektomija su bezbolni postupci.

Kolonoskopija

 

Kako se izvodi?

Pregled debelog crijeva izvodi se tako da pregledanik leži na lijevom boku, a savitljiva glatka cijev sa rasvjetom na vrhu (kolonoskop), debljine vašeg kažiprsta, uvodi se kroz anus u debelo crijevo te se polako i pažljivo napreduje kroz rektum i cijelo debelo crijevo, sve do spoja sa tankim crijevom. Tijekom pregleda u crijevo se upuhuje manja količina zraka, da bi se stijenka crijeva mogla dobro analizirati. Pregled je ponekad bolan, praćen osjećajem napuhnutosti, obično traje od deset do trideset minuta. U onih pacijenata koji su prethodno imali veću operaciju u trbuhu, bili zračeni ili imaju nizak prag za bol, preporuča se kolonoskopija u anesteziji.

Iza pregleda možete kratkotrajno imati osjećaj nelagode i blage grčeve u trbuhu, ponekad sa nagonom na stolicu, uglavnom zbog zraka koji se kroz endoskop upuhuje u vaše crijevo tijekom pregleda. Ako ste bili u anesteziji, neko ćete vrijeme, ne više od sat vremena, provesti u prostoru Poliklinike.

Vaš će Vam liječnik odmah priopćiti nalaz pri pregledu, a ako je uzimana biopsija za patohistološku analizu, rezultat ćete dobiti za nekoliko dana.

Uspjeh kolonoskopije – znači pregled cijelog debelog crijeva- ovisi o tijesnoj suradnji bolesnika i tima koji provodi kolonoskopiju. Ponekad je zbog loše očišćenog crijeva, anatomskih odnosa, priraslica po predhodnim operacijama ili zbog upala jajnika ili sl. razloga nemoguće provesti pregled do kraja. Tada liječnik predlaže ponovni pregled , eventualno u HYPERLINK “http://poliklinika-kvarantan.hr/gastroenterologija/anestezija-kolonoskopija-gastroskopija/”sedaciji (” anesteziji”) (ali ponekad se niti u sedaciji ne može uraditi kompletni pregled debelog crijeva) ili neki drugi vid pregleda crijeva.

Ponekad je kolonoskopija zbog anatomskih odnosa, priraslica  ili  ožiljaka po operacijama, kod sitnijih ljudi, kod preosijetljivih ljudi i sl. bolna te se  tada  može primijeniti kratkotrajna intravenozna sedacija (“anestezija”).

PRIPREMA ZA KOLONOSKOPIJUdetaljno čišćenje debelog crijeva je ključno za uspjeh pregleda

Za pretragu treba učiniti nalaz koagulacije: TRC; PV ili INR; APTV kako bi se u slučaju postojanja polipa odmah moglo pristupiti zahvatu endoskopske polipektomije.

Dva dana prije pregleda jesti laganiju hranu (tekuću, kašastu – juhe, čaj, kompot …), izbjegavati mliječne proizvode i masnu hranu.

Čišćenje crijeva se odvija DAN PRIJE dogovorenog termina za pregled počevši s tekućom dijetom koja se sastoji od vode, čajeva i bistre juhe bez ikakvih primjesa.

Potrebno je kupiti sredstvo za čišćenje „MOVIPREP“ u kojem su upute za upotrebu  i dva čepića „DULCOLAX“ u ljekarni. Moviprep uzmite na način koji je opisan u daljnjem tekstu.
Prvi čepić treba staviti u debelo crijevo ujutro u 8 sati.
Prvi sirup treba popiti oko 15 sati. Nakon njega popiti najmanje 3 litre tekućine u roku 45 minuta. Nakon 2-3 sata očekujemo nekoliko tekućih stolica.
Drugi sirup treba popiti do 17 sati te nakon njega popiti 2 litre tekućine u roku od 30 minuta.

Tijekom pripreme trebate se kretati po stanu i piti dosta bistre juhe (bez rezanaca i drugih dodataka) između čajeva i vode kako biste potaknuli crijeva da bolje i ”brže” rade.
Drugi čepić trebate staviti do oko 6h u jutro na dan pregleda.
Na dan pregleda ako se pregled obavljate u sedaciji / anesteziji treba ostati natašte. U slučaju da se pregled obavlja bez sedacije / anestezije  možete nešto lagano pojesti.

Opće preporuke za endoskopski pregled

Sedam dana prije gastroskopije i kolonoskopije  treba prestati uzimati preparata  željeza,  acetilsalicilnu kiselinu (Andol, Aspirin, Acisal), klopidrogel (Zyllt, Pigrel) i antireumatike (Knavon, Voltaren, Brufen, Ketonal i sl.). Ako uzimate Marivarin, Sintrom, Pelentan, ili sl. lijekove svakako naglasite  kod dogovaranja kolonoskopije da uzimate te lijekove i razlog zašto ih uzimate – obično bolesti srčanih zalistaka, aritmija  i tromboza vena ili pluća.

Najviše tjedan dana  prije kolonoskopije treba uraditi  KKS , PV, INR, APTV, fibrinogen i taj nalaz donijeti na uvid.

Ako  PV je niži od 0,50 tada se  tijekom gastroskopije neće moći učiniti biopsija.   Također morate upozoriti na sve bolesti od kojih se liječite  i na alergije za koje znate.

Ako trajno uzimate neke lijekove posavjetujte se prije toga sa liječnikom možete li ih uzeti prije pregleda ili ne.

Anestezije

Kratkotrajna intravenozna sedacija je postupak kod kojeg bolesnik u venu dobiva sredstvo za uspavljivanje (obično propofol). Takva sedacija primjenjuje se kod gastroskopije i kolonoskopije, s ciljem da smanji osjećaj neugode koju takve pretrage uzrokuju. Postupak je siguran i provodi se rutinski pod vodstvom iskusnog anesteziologa.  Dobro ga podnose starije osobe te općenito bolesne osobe kod kojih se želi izbjeći naprezanje i bol kod dijagnostičke pretrage. Liječnik prije pregleda procjenjuje rizik takve sedacije. Bitno je da bolesnik prije provođenja kratkotrajne intravenozne sedacije (ponekad se zove i anestezija) 6 sati ne uzima nikakvu hranu, a ako uzima neke lijekove o tome se, kod dogovaranja pregleda, mora posebno dogovoriti s liječnikom. Iako je buđenje iz sedacije (“anestezije”) vrlo brzo i bez ikakvih posljedica, refleksi i prosuđivanje su neko vrijeme malo usporeni. Stoga ne smijete voziti automobil ostatak dana, a uputno bi bilo na pregled doći sa pratnjom.

Komplikacije endoskopskih pregleda

Neželjene nuspojave i komplikacije u gastrointestinalnoj endoskopiji  izrazito su rijetke. Međutim , to je istina samo u endoskopskih jedinicama sa iskusnim osobljem te suvremenom opremom i nadzorom kao što je slučaj u Poliklinici Apnea.

Komplikacija gornje endoskopije, odnosno gastroskopije javljaju se u manje od  0.1 % bolesnika i uglavnom su vezane za  kardio-pulmonarne neželjene događaje. Tipična komplikacija kolonoskopije je perforacija debelog crijeva u 0,2% bolesnika . Kronična opstruktivna plućna bolest , koronarna srčana bolest , bolesti srčanih zalistaka i na kraju, ali ne i manje važno , visoka životna  dob , moraju se uzeti u obzir kao  činioci  rizika za razvoj komplikacija pri ovim postupcima. To je moguće kvalitetno procijeniti samo u ustanovama gdje rade liječnici s višegodišnjim iskustvom u struci te iskusne i dobro educirane medicinske sestre.

Standardiziran proces čišćenja i  strojne dezinfekcije instrumenata je od velike važnosti za sprečavanje prijenosa zaraznih bolesti tijekom endoskopskih pregleda i zahvata (poglavito virusnih hepatitisa B ili HIV infekcije). Poliklinika Apnea posjeduje najsuvremenije, računalno nadzirane termo-dezinfektore i vakuum sterilizatore za strojnu dezinfekciju i sterilizaciju endoskopskih aparata i endoskopskog akcesorija  pridržavajući se svih propisanih visokoh standarda Europskog endoskopskog društva (ESGE i ESGENA-e).

Gastroskopija, kolonoskopija i biopsija su dakle vrlo sigurne metode kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu izobrazbu u izvođenju endoskopskih procedura. Komplikacije su izrazito rijetke i uključuju mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije, perforacije stijenke organa te eventualno potreba za bolničkim liječenjem i operacijom, a vrlo rijetko mogu biti i smrtne. Komplikacije se obično javljaju ako postoji  značajna bolest  želuca, dvanajesnika ili debelog crijeva. Važno je prepoznati rane znakove mogućih komplikacija i odmah kontaktirati liječnika u slučaju pojave krvi u stolici,crne stolice, jakih bolova u trbuhu, temperature ili tresavice.

 

Detaljan opis

Opstruktivna apneja tijekom spavanja

Opstruktivna apneja tijekom spavanja nastaje zbog  smanjenja mišičnog tonusa te posljedičnog zapadanja baze jezika i spuštanja mekog nepca a što dovodi do okluzije dišnog puta i prestanka protoka zraka, tj. disanja.

Centralna apneja tijekom spavanja

Centralna apneja nastaje uslijed izostanka podržaja iz centra za disanje u mozgu te nema aktivnosti mišića za disanje a time ni disanja. Centralna apneja je rjeđa od opstruktivne i javlja se u manje od 5% slučajeva poremećaja disanja u spavanju.
Centralna apneja se može pojaviti kao posljedica drugih stanja, kao što su bolesti srca ,moždano krvarenje, tumori mozga itd. Spavanje na visokoj nadmorskoj visini također može uzrokovati centralnu apneju.
Liječenje centralne apneju moguće je primjenom uređaja za održanje prohodnosti dišnih putova (CPAP) ili korištenjem dodatnog kisika.

SIMPTOMI

Simptomi opstruktivne i centralne apneje se preklapaju pa je ponekad teže odrediti vrstu apneje samo na temelju simptoma.
Najčešći znakovi opstruktivne i centralne apneje tijekom spavanja:

  • pretjeranu pospanost i zamor tijekom dana,
  • glasno hrkanje, što je obično izraženije kod opstruktivne apneje,
  • epizode prestanka disanja tijekom spavanja koje obično primjeti partner u krevetu,
  • nagla buđenja praćena otežanim disanjem,
  • buđenje sa osjećajem suhoće u ustima ili grloboljom,
  • jutarnja glavobolja,
  • razdražljivost ili depresija.

Uzroci opstruktivne apneje tijekom spavanja

Popuštanje napetosti mišića ždrijela, jezika i nepca koje nastaje  za vrijeme spavanja dovodi do djelomičnog ili potpunog zatvaranja dišnog puta i prestanka disanja. Ove epizode prestanka disanja mogu se javljati i do nekoliko stotina puta tijekom noći i imaju za posljedicu smanjenje razine kisika u krvi. Mozak reagira na nedostatak kisika kratkotrajnim buđenjem i ponovnim uspostavljanjem disanja. Bolesnik najčešće nije svjestan ovih epizoda kratkotrajnog buđenja. Zbog takvih učestalih epizoda buđenja san je poremećen te se bolesnik budi umoran i pospan.

Stanja koja mogu utjecati na pojavu apneje:

Anatomske anomalije gornjih dišnih puteva
Devijacije nosnog septuma, polipoza nosa
Velika uvula, velike tonzile
Mala brada
Prirođene anomalije donjih dišnih puteva
Prekomjerna tjelesna težina
Konzumiranje alkohola
Pušenje
Lijekovi– posebno sedativi
Povišeni krvni tlak
Apneja u obitelji
Životna dob > 65 godina
Menopauza i post menopauza

Uzroci centralne apneje tijekom spavanja

Srčane bolesti posebno kod starijih osoba muškog spola češće dovode do pojave centralne apneje, posebno poremećaji srčanog ritma te bolesti samog srčanog mišića. Moždana krvarenja, bolesti centra za disanje te tumori moza mogu uzrokovati centralnu apneju.

Rizici apneje

Povišeni krvni tak je zabilježen u 60% bolesnika sa opstruktivnom apnejom
Poremećaji srčanog ritma i koronarna srčana bolest dva puta su češći u bolesnika sa apnejom
Moždani inzult četiri puta je češći u bolesnika sa apnejom
Opstruktivna apneja pogoršava stanje šećerne bolesti- gubitak osjetljivosti na inzulin.

Dijagnosticiranje apneje

Na temelju tipičnih podataka o smetnjama koje su posljedica apneje, rezultata testiranja upitnicima (EPWORTH upitnik) dijagnoza se postavlja cjelonoćnom polisomnografijom. To je postupak gdje se tijekom cijele noći prate i zapisuju vitalni parametri  bolesnika na temelju koji se točno može ustvrditi da li pacijent boluje od opstruktivne ili centralne apneje. Također se utvrđuje da li postoje poremećaji srčanog ritma, oscilacije krvnog tlaka, pad razine kisika u krvi kao i kvaliteta i struktura sna.

Liječenje apneje

Blaži oblici – redukcijom tjelesne težine, izbjegavanjem alkoholnih i gaziranih pića, nikotina i prekomjernog jela u popodnevnim i večernjim satima.
Srednje teški oblici- kirurškom korekcijom anatomskih anomalija gornjih dišnih puteva i aparatima za potporu disanja povišenim tlakom- CPAP- aparatima
Teški oblici- CPAP aparatima

Osnovne činjenice

ŠTO JE APNEJA?

Apneja je poremećaj disanja tijekom spavanja u kojemu se ponavljaju epizode prestanaka disanja često praćene naprasnim buđenjem. Često je udružena sa glasnim hrkanjem, a kao posljedica javljaju se prekomjerni dnevni umor i pospanost unatoč dovoljnog vremena spavanja.

Postoje tri vrste apneje:

  • opstruktivna apneja najčešći je oblik apneje koji se javlja nakon kompletne okluizije dišnih puteva,
  • centralna apneja nastaje uslijed izostanka podražaja za disanje koji dolazi iz mozga,
  • miješana apneja – kombinacija centralne i opstruktivne apneje.