Što su poremećaji disanja u spavanju?

Poremećaj disanja u spavanju direktno i indirektno utječe na Vaš svakodnevni život i cjelokupno zdravlje. Uzroci su mnogobrojni – od stečenih ili prirođenih promjena u gornjim dišnim putevima (usta, nos, ždrijelo) do poremećaja moždane regulacije disanja. Najpoznatiji poremećaji disanja su: hrkanje, opstruktivna apnea (OSA), centralna apnea (CSA), i hipopneja. Poremećaji su karakterizirani nedovoljnim disanjem ili prestankom disanja za vrijeme spavanja, te čestim buđenjem iz sna koji imaju vrlo teške i mnogostruke posljedice.

Koje su direktne posljedice poremećaja disanja u spavanju ?

1. Prekomjerna dnevna pospanost i umor unatoč “dovoljno spavanja”
2. Jutarnja glavobolja
3. Depresija, ponekad s epizodama razdražljivosti
4. Gubitak koncentracije
5. Gubitak libida
6. Remećenje sna partneru u krevetu.

Indirektne posljedice poremećaja disanja u spavanju

1. Povišen krvni tlak
2. Povećan rizik od bolesti srca ili pogoršanje već postojećih
3. Višestruko povećan rizik od moždanog udara
4. Rizik od nesreća u prometu i na poslu
5. Povećanje tjelesne težine
6. Pogoršanje dijabetesa zbog neosjetljivosti na inzulin
7. Drugi hormonalni poremećaji

Koji su simptomi poremećaja disanja u spavanja

Simptomi variraju ovisno o tipu poremećaja, od običnog hrkanja pa do učestalih epizoda prestanka disanja tijekom spavanja praćenih naglim buđenjem iz sna i hvatanjem zraka. Simptome poremećaja u disanju u više slučajeva zapaža više partner u krevetu, a sam bolesnik često nije svjestan poremećaja.

Koje su vrste poremećaja disanja u spavanju

Apnea je ozbiljan poremećaj spavanja koji se javlja kada tijekom sna dođe do prestanka disanja. Osobe koje ne liječe apneju prestaju disati više puta tijekom sna, ponekad i više stotina puta. Apnejom mozak, kao i ostatak tijela, ne dobiva dovoljno kisika što može imati dugotrajne posljedice.
Postoje dvije vrste apneje:
1. Opstruktivna apnea (OSA) je najčešći i klinički najznačajniji poremećaj disanja u spavanju. Radi se o poremećaju koji nastaje zbog zatvaranja dišnog puta zapadanjem jezika prema stražnjem dijelu ždrijela koji time onemogućava protoka zraka tj. disanje. Osobe koje boluju od OSA. prestaju disati i do nekoliko stotina puta tijekom noći.
Procjenjuje se da oko 4% muškog i 2% ženskog stanovništva boluje od OSA. Obolijevaju i djeca ali u manjem postotku.
2. Centralna apnea daleko je rjeđa od opstruktivne. Od centralne apneje obolijevaju obično bolesnici sa srčanim bolestima. Karakterizirana je, također, epizodama prestanka disanja tijekom spavanja. Do prestanaka disanja kod centralne apneje dolazi zbog izostanka impulsa koji dolazi iz centra za disanje u mozgu u mišiće za disanje te nema pokreta prsnog koša ni trbuha, a time ni disanja.
Poremećaje disanja klasificirano ovisno o parametrima polisomnografskom nalazu na blage, srednje i teške.

Jeste li u rizičnoj skupini apneje?
Apnea za vrijeme spavanja može se manifestirati u bilo kojoj životnoj dobi.
Faktori rizika za apneje su:
muški spol,
prekomjerna tjelesna težina,
dob iznad 40 godina,
obiteljska anamneza pozitivna za apneju
široki i kratki vrat,
velike tonzile i adenoidne vegetacije (“treća mandula”),
nosna opstrukcija zbog devijacije septuma,
alergija
boleti sinusa
gastroezofagealni refluks ili GERB