ŠTO TREBA PACIJENT SAM UČINITI U KONTROLI ASTME?

1. Voditi dnevnik simptoma astme
2. Bilježiti protok kroz zračne putove peek flow metrom i ustanoviti osobne najbolje vrijednosti kada sa simptomi smire.
3. Provoditi redovite kontrole. U početku liječenja svakih 2­6 tjedana, a nakon stabilizacije astme barem jednom godišnje.

Dobro kontrolirana astma izgleda ovako:
1. Simptomi astme se ne javljaju više od 2 dana u tjednu i ne bude pacijenta iz sna više od 1 do 2 noći mjesečno.
2. Pacijent uspješno obavlja sve svoje aktivnosti.
3. Lijekove za brzo smirivanje simptoma ne uzima više od 2 dana u tjednu.
4. Nema više od 1 atake astme godišnje zbog koje mora uzimati kortikosteroide nausta.
5. Vrijednosti osobnog vršnog protoka (peek flow) ne padaju ispod 80% najbolje vrijednosti.

Slabo kontrolirana astma koja zahtijeva intervenciju liječnika.
1. Lijekovi više ne smiruju simptome astme
2. Vrijednosti vršnog protoka (peek flow) su manje od 50% osobnog najboljeg protoka.
3. Zbog teškog disanja otežan je govor i kretanje.
4. Usne i nokti su postali plavkasti.
5. Puls je ubrzan iznad 100/min.

U slučaju potrebe hitne kirurške intervencije treba obavijestiti liječnika da bolujete od astme zbog moguće provokacije astmatskog napada za vrijeme intervencije.Uspostavljanjem “akcijskog plana za astmu”, razvojem partnerskog odnosa s nadležnim liječnikom, uzimanjem lijekova koji su potrebni, izbjegavanjem faktora rizika bolesnik s astmom može provoditi aktivan i kvalitetan život.